Knjaževac i okolina

8/10/2020

Ma šta imam da vidim u Knjaževcu, pomisle mnogi kad ima kažem da smo obilazili baš ovo mesto.

Nadam se da ću ovim tekstom uspeti da vas razuverima da uopšte nije tako i da ovaj mali grad na Timoku i te kako ima šta da vam pokaže.


A mi vam otkrivamo:
Zašto se Knjaževac zvao Gurgusovac,i zašto je promenio ime?
Kako je knjaz Miloš Obrenović vezan za Knjaževac?
Koje rimski grad se nalazio u blizini?
Ko je sagradio zamak na vrhu knjaževačkih brda?
Šta možete videti u etno arheo parku Ravni?
Gde se nalazi Bogorodičina crkva?



Mnogi putopisci koji su prolazili kroz Knjaževac ostavili su brojne podatke. Neki od podataka su da se Knjaževac ranije zvao Gurgusovac po golubovima „gurgusanima“, koji su živeli na području sada već Knjaževca, ili je možda dobio ime po Grguru ,najstarijem sinu despota Đurđa Brankovića.
Ova varoš nastala je na mestu ranijeg rimskog naselja. U neposrednoj blizini nalazi se rimsko utvrđenje Timacum Minus.
Grad je najpoznatiji po vinovoj lozi i vinu. U okolini ima dosta vinarija, ali ništa od toga nećete moći da posetite ako dođete vikendom, s obzirom da vikendom ova varoš spava. 

1.Stara čaršija i mostovi na Timoku

Zašto mi se svideo Knjaževac?
Zbog posebne atmosfere,ušuškanosti,a najviše zato što deluje evropski,bar ova Stara čaršija pored Timoka.
U Knjaževac sam dolazila bar svake godine po jednom,sa folklornim ansablom,ali nikada nismo imali vremena da sami prošetamo,te tako Staru čaršiju otkrih tek sada.
Svi objekti potiču iz turskog perioda i u njima su radile zanatlije i trgovci. Sada je čitav kompleks pod zaštitom i ne sme se menjati. A čaršija, zajedno sa onih pet mostova na Timoku, podseća na ,,Mali Pariz" ili ,,Srpsku Veneciju",kako god vam drago.
Šarene fasade kuća kupaju se u Timoku. Doduše, odmah znaš da si u Srbiji, pošto po Timoku ne plivaju labudovi, koji bi bili odličan dodatak romantičnoj fotografiji stare čaršije, već plivaju plastične flaše.....ali to je već ona ružna slika Srbije, koju ovde nećemo da promovišemo.

2.Spomen park Timočanima


Malo ispred stare čaršije nalazi se Spomen park Timočanima palim u borbama od balkanskih preko svetskih ratova.
Arhitekta Bogdan Bogdanović uspešno je uklopio arhitekturu krajputaša i simbola vezanih za srpsko selo: pšenice,vodenice, sunca.
Iako su krajputaši spomenici poginulim, na njih sam uvek gledala kao na neku vrstu umetnosti. Jer oni i jesu delo umetnika koji je uspeo da u kamenu napravi reljefne predstave i simbole. Bogdanović je zapravo ovim obeležjem uspeo da spoji obeležja ovog kraja sa željom da oda počast svim ratnicima sa ovih prostora stradalim za slobodu.


Na ulazu u park stoji spomen tabla sa pesmom Ivana Lalića:
Srbija
Sunčeva kuća, iz pepela
svetlošću sama sebe zida
Slobodom sama sebi svetli.
Crvena slova na sivoj pozadini-krv srpskih vojnika koja se prolila za slobodu.

3.Senik-vidikovac 
Iznad stare čaršije je senik-vidikovac. Do njega se stiže putem koji vodi iznad kuće na uglu stare čaršije Odavde ćete osmotiriti krovove stare čaršije i Timok kako vrluda promičući ispod mostova.
Potražite prolaz na kraju Stare čaršije. Betonska staza sa desetak stepenica vodi do senika.

4.kuća Ace Stanojevića-gradska kuća
Kada se od senika spustite ulicom suprotnom od putanje od koje ste došli, doćićete do trga na kojem je opštinska zgrada.
Odatle kreće ulica Njegoševau kojoj je nanizano još mnogo starih kuća. Pravo bogatstvo koje je Knjaževac uspeo da sačuva u svojim njedrima.
Baš u toj ulici je i kuća Ace Stanojevića, koja predstavlja jedan od muzeja grada u kojem možete da videte kako se živelo u Knjaževcu toga perioda. 
Aca Stanojević bio je poznati radikal koji je sarađivao sa Pašićem. Bio je protivnik režima Milana Obrenovića, te je optužen kao jedan od pokretača Timočke bune.


5.Gurgusovačka kula
Preko puta Njegoševe ulici stoje Opština, a pored nje bista Miloša Obrenovića, po kojem grad nosi ime.
Iznad biste vode stepenice prema čuvenoj Gurgusovačkoj kuli ili ,,Srpskoj Bastilji", nekadašnjem zatvoru za protivnike režima Karađorđević. U njoj su ležali razbojnici ,lopovi, državni činovnici ali i istaknuti članovi dinastije Obrenović. Zato ju je Miloš, 1859 godine zapalio, a grad je u njegovu čast promenio ime u Knjaževac. 
Kažu da je kula toliko bila čuvena po različitim metodama mučenja,o čemu svedoči i mnogo zapisa ljudi koji su u njoj ležali. Zbog zatvora, Knjaževac su nazvali i Srpski Sibir. Otkada je spaljena kula, Knjaževac postaje miroljubivi gradić iz senke. Za njega se vezuje epitet lep i miran, nema više turobnih osećanja koje je nekada izazivao.
Danas, Gurgusovačka kula predstavlja obeležje Knjaževca i mesto je gde se održavaju različite manifestacije. Naravno, ona nije sačuvana u izvornom obilku, sačuvan je samo deo zida. Preuređena je u letnju pozornicu, i ovde se sada igra i peva, ne čuje se zapomaganje i ne liju se suze.

6.Crkva sv.Đorđa
Ima oblik kakav su imale crkve obrenovićevskog perioda. Sagradio ju je Miloš Obrenović.
Unutar crkve čuva se jevanđelje koje ima intresesantnu istoriju.


7.Džervinova kula

Ko je i zašto sagradio zamak na vrh brda u Knjaževcu? Izgrađena je na zemljištu Tase Cvetkovića, knjaževačkog trgovca, a njenu gradnju je 1939. godine finansirao Tasin sin Đoka, koji je živeo u Beogradu i bio vlasnik kafane i bioskopa „Kolarac“.
Zgradu su okruživali vinogradi, a u slabo naseljenom Knjaževcu isticala se izgledom i arhitekturom.
Kada je vlasnik umro, nasledila ju je njegova sobarica, koja ju je trampila za dva stana. Kula je pripala zemljoradničkoj zadruzi Džervin. 
Danas o kuli niko ne vodi računa. Nalazi se u privatnom vlasništvu, ali je potpuno zapuštena. Čeka neka bolja vremena,kao i grad na čijem brdu je usnula.

8. Knjaževačke kafane
Stari Knjaževčani nekadašnju varošicu pamte kao veoma živu palanaku sa čak 40 kafana. Danas ćeš jedva naći po koju. I to samo ako dođeš petkom ili subotom-nedeljom kafane ne rade. Mi smo imali sreću što je drugog avgusta vašar u Knjaževcu, doduše, ove godine nema ni v od vašara, ali Kafana kod Saše je bila otvorena. Kažu želeli su da ugoste putnike namernike. Ambijent starinski, a hrana jako ukusna. Ćevapčići od junećeg mesa, domaći paradajz i domaća rakija, šta ćeš bolje.


A posle kafane kafa u lepom amijentu, pravi ćeif. Ako se pitate gde je ovaj sladak kafić, naći ćete ga u blizini kafane, JNA by Castello Pizzeria (zapravo je i picerija, nije samo kafić).


9.Arheo etno park u Ravni
Arheo-etno park nalazi se u Ravni, 8 km severno od Knjaževca u dvorištu stare seoske škole. Najstarije kuće u selu sagrađene su početkom dvadesetog veka, a zgrada škole je izgrađena 1906. godine.
U okviru kompleksa se nalazi više objekata. U staroj školi smešten je muzej sa eksponatima iz obližnjeg antičkog utvrđenja Timacum Minus,a u lapidarijumu kompleksa se nalaze antički nadgrobni spomenici,počasni spomenici i žrtvenici sa istog utvrđenja.
Jedan broj spomenika sa istog utvrđenja smešten je u lapidarijumu u Niškoj tvrđavi.
U jednom od objekata oformljen je Muzej knjaževačkih vina sa vinotekom.


Zašto se o samom lokalitetu ne priča mnogo i zašto ga ni sami Knjaževčani nisu posetili, zaista ne znam, ali meni se sam kompleks zaista svideo. Jedino mi je krivo što nismo mogli da uđemo unutar muzeja i saznamo nešto više od kustosa, ali nadam se da ćemo to uspeti nekom drugom prilikom, kao i da ćemo sam obilazak uklopiti sa posetom vinariji Jović koja je u neposrednoj okolini.

10. Klisura Ždrelo u selu Stogazovac
Klisura Ždrelo nalazi se u ataru sela Stogazovac, nedaleko od Knjaževca,u narodu je još poznata i kao ,,knjaževački meteori". Starost njenih stena procenjuje se na oko 100 miliona godina. Dužina klisure je oko 300 m. Njena širina  u najužem delu, na samom dnu, iznosi 2-3 m. Ovo je bio jedini prolaz pre prosecanja puta kroz klisuru.

izlaz iz klisure-njen najuži deo

na steni iznad vidi se krst-ovo je zapravo vidikovac


Stene su jako živopisne, što možete videti i iz fotografija.
U samu klisuru ulazi se iz sela Stogazovac,koje je smešteno 10km severozapadno od Knjaževca (lako ćete ga naći preko navigacije). Pored nekadašnje Mesne zajednice ostavite kola,klisura je veoma blizu. Staze su obležene, mada su nas meštani upozorili da na stazi kod raskrsnice, gde su obeležena dva vidikovca ne skrećemo, nego idemo pravo. Da li nisu znali za ostale vidikovce, ili je tom stazom nemoguće doći do njih, to nismo proveravali. Leti je teško probijati se kroz travu, obilazak jednog vidikovca bio je sasvim dovoljan. 
Do vidikovca iznad crkve lako se stiže. Postoji označena putanja, pređete drveni most, pa uz stepenice.
drveni most koji vodi ka vidikovcu
put kojim se probijate izgleda upravo ovako
Stižete prvo do crkve. Crkva je malih dimenzija, otključana je, slobodno možete ući unutra. Zove se Vidovdan i posvećena je knezu Lazaru, a meštani tvrde da ju je on i izgradio.
Od crkvice, stazom kroz šumu, dolazite do vidikovca na kojem je postavljen krst. Odatle se pruža predivan pogled na klisuru i selo.
Krst su poštavili meštani, i zaista deluje impozatno kada mu se približite. dok sa puta liči na mali privezak. Tak tada možete zaključiti koja je zapravo visina vidikovca.
izgled klisure -slika sa vidikovca


Dno klisure Ždrelo,pored Knjaževca je karakteristično po velikom broju obrušenih blokova stena. Kroz Ždrelo protiče Zubetinačka reka, koja ulaskom u selo Stogazovac, menja ime u Stogazovačka reka.



Blokovi stena su doprineli stvaranju velikih virova, kao što su Sinji vir, Telči vir i Petkovski vir.
Na dnu klisure, u koritu reke nalazi se izvor koga meštani nazivaju „Božja trpezica". Izvor ima lekovito dejstvo za očne bolesti. Pored izvora je pronađen rimski žrtvenik, što dokazuje postojanje ovog izvora još u antičko doba.
Sem izvora, ovde se nalaze i ostaci stare vodenice i divni prirodni bazeni-virovi, za kupanje, ako vam hladna voda ne predstavlja problem.
Do izvora se lako stiže, postoji obeležen puteljak kojim ćete za pet minuta sići do izvora.


Savet više: Pretpostavljam da sve ove znamenitosti nećete moći da obiđete za jedan vikend, mi nismo uspeli. Možda nije loše da Stogazovac uklopite sa obilaskom Ravni i vinarije Jović, pošto su na istom kraju Knjaževca. Biće to lepo upotpunjen dan.

12.Rgoška Banja
Rgoška Banja nalazi se kod sela Rgošte, na Svrljiškom Timoku,oko 5km od Knjaževca. Centralni deo banje je improvizovani bazen, koji se puni vodom iz brojnih, okolnih termalnih izvora. Ne ulazeći u lekovita svojstva, Rgoška banja leti ima dosta posetioca a kupanje prija u vreme letnjih vrućina.



Banja se nalazi neposredno kraj Svrljiškog Timoka, čiji je tok u ovom delu regulisan nasipima. Reka je jako čista, što me,iskreno, iznenadilo i možete čak videti ribice kako plivaju u vodi. Ako im još bacite koji komad hleba, uživaćete dok ih posmatrate kako se roje oko ukusnog zalogaja.
Preko Timoka vodi most, simpatične narandžaste boje, a pored je smešten restoran koji nudi osveženje, ako ovde svratite na izlet.
Restoran Banjica je još jedno otkrovenje na koje sam ovde naišla.
Sem što je lepo sređen nudi i divnu hranu,pa sam tako ovde probala grilovane kruške sa piletinom.


Savet više:
Rgoška Banja se nalazi ispred ulaska u Knjaževac,kada dolazite iz pravca Niša. Obilazak Banje možete spojiti sa obilaskom Knjaževca ili otići na kopleks bazena Banjica, ako ste sa decom. 
Postoji i kutak za igru dece u samoj banji, te im sigurno neće biti dosadno.

11.Bogorodičina crkva u selu Donja Kamenica
Selo Donja Kamenica nalazi se na oko 15km i oko 25 minuta vožnje od Knjaževca, na putu ka Pirotu. Lako se stiže, put je odličan, mada krivudav, a okolina božanstvena.
Od momenta kada sam crkvu videla na fotografiji, moja želja da je obiđem je rasla, s obzirom da me je zaista privukla njena nesvakidašnja arhitektura.
Crkva presvete Bogorodice u Donjoj Kamenici dugo vremena pleni pažnju naučnika i istraživača, pa ipak, do danas se ne zna tačno da li pripada trinaestom ili četrnaestom veku, da li je bila bugarska ili srpska. Tek, Bugari u velikim grupama dolaze da je obiđu, a Srbi su tek od skora o njoj čuli.
Da li ju je sagradio Bela Uroš, brat despota i budućeg cara Mihajla III Šišmana, ili  veliki vojvoda despota Lazara Brankovića, Mihajlo Anđelović, ne zna se. 



U svakom slučaju, ikonografski i stilski, crkva u Donjoj Kamenici izdvaja se od svih do sada poznatih crkava na prostoru čitavog Balkana, a neke od njenih fresaka su jedinstvene u srpskom srednjovekovnom slikarstvu(recimo freska  sa predstavom stradanja sv. Petke na kojoj je svetica oslikana golih grudi).
Crkva je otvorena za posetioce. Meštani je održavaju, što možete videti i po rascvetalom dvorištu. Na svim većim praznicima služe se Svete Liturgije.

Nedaleko odatle, putem prema Pirotu, možete naići na veliki vodopad, ali o tome nekom drugom prilikom

Da li sam obuhvatila sve zanimljivosti Knjaževca i okoline. Verujte, ni pola, ali još ćemo mi istraživati ovaj kraj.

You Might Also Like

3 коментара

  1. Sjajno! Kad smo prošle godine bili u okolini Svrljiga primetio sam da ljudi tamo u priči praktično izjednačavaju po značaju Knjaževac sa Nišem, a sad mi je mnogo jasnije i zašto. Ubeleženo za obilazak prvom prilikom!

    ОдговориИзбриши
  2. Pa Niš je svakako veći, ali Knjaževac po sadržaju ne zaostaje. Ostalo nam je još mnogo toga da vidimo u okolini,pa će nam još jedan obilazak dobro doći :) .

    ОдговориИзбриши

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.

Instagram