Kratovo

10/28/2015


Kratovo je grad u Makedoniji, karakterističan po tome što je nastao u krateru ugašenog vulkana. Smatraju jednim od najstarijih urbanih naselja na Balkanu, a mene je zadivio bogatstvom arhitektonskih spomenika, i raznovrsnom istorijskom zaostavštinom. Ovo je zapravo muzej na otvorenom.





pročelje muzeja sa masonskom oznakom na vrhu
Gde se nalazi?
Na severoistoku Makedonije, 80 km istočno od Skoplja. Kratovo leži na zapadnim padinama Osogovskih planina, na obalama Kratovske reke, na nadmorskoj visini od 700 metara, i ima oko 7000 stanovnika.
 
jedan od 17 mostova



ulica u Kratovu nepromenjena duži niz vekova

 Zašto ga posetiti?
Ja sam ostala zatečena lepotom kamenih mostova kojih ima veoma mnogo u gradu (17 preciznije, i svi su zidani u istom stilu), kao i arhitekturom po predgrađima: turskom, jevrejskom, katoličkom i pravoslavnom. Kratovo me je dosta podsetilo na male gradove u Turskoj. Zadržao se taj mentalitet, čak se i mačke, kao i u Turskoj, mogu videti na svakom koraku.



rupa u zidu kroz koju su bogataši spuštali novac svojim radnicima. Oni bi ostajali zaštićeni u svojim kulama na vrhu
lokalni specijalitet
Sem toga, kada smo po završetku obilaska ušetali u jedan od restorana (ovde se proizvodi pastrmalija, jedan od lokalnih specijaliteta), vodič lokalac nam je pokazao  podzemni hodnik u koji se ulazi iz kuhinje restorana. Pretpostavlja se da je to deo podzemnih tunela koji su smešteni ispod  grada. Tuneli su bili povezani sa 12 srednjovekovih kamenih kula, od kojih su pet sačuvane do danas: Simićeva kula, Zlatkova, Sat kula, Krsteva, odnosno Emin-begova i Hadžikostova kula.

Najlepša i najviša je Simićeva, Krsteva je bila najbogatija, najstarija je Zlatkova, a najveća je Sat-kula. Ona, kao i ostale kule u Kratovu su izgrađene od kamena, sa debelim zidovima, visoke šest metara. Pretpostavlja se da su međusobno povezane podzemnim hodnicima kako bi njihovi bogati vlasnici na vreme mogli da sakriju  zlato i srebro, a i sami da se sklone i pobegnu od raznih bandi i turskih osvajača.

Istoričari kažu da su kule, izgrađene u doba Vizantije. Tokom Turaka, turski plemići su živeli u njima. Vojska je bila u donjem delu, dok su vrhunskih majstori bili na zadnjem spratu(trećem), i bili su zaštićeni od napada.
Carica Jelena, žene kralja Kostadina Dejanovića, kada su Turci bili pred kapijama Kratova, bacila je Turcima ključeve grada, a zatim pobegla sa blagom upravo kroz ove podzemne tunele.
Za ove kule, kao i za ostale građevine u Kratovu, vezane su brojne legende.



I ne samo za gradjevine. Legenda su vezane i za stoletne borove-legenda o pet borova (danas postoje samo dva)..zasadili su ih rudari Sasi ,koji su živeći na ovoj teritoriji želeli da ih borovi podesećaju na domovinu. Preživeli su mnoge nedaće, videli puno previranja,bili tu i kada je grad privredno cvetao, i posle, kada je  propao. I danas su svedoci davno prošlih vremena, velike moći ovih krajeva, ali i iznenadnog zaborava. Danas, na margini, utonuli u nestajanje, ali se ne daju.....oni će ostati i ako sve ostalo, stvoreno ljudskom rukom bude pretvoreno u prašinu i ništavilo....

tradicionalana arhitektura uz istorijski primerak vozila
jevrejski kvart
Šetali smo po predgrađima:
-u turskom su zadržane male kuće od nabijenog blata i kamena, pokrivene ćeramidom,
-onda je tu i jevrejski deo, sa raskošnim kućama od kamena, podignutim na uzvišenjima, tako da dominiraju prostorom,
-katolički deo ima jednu zanimljivu kuću koju je naš vodič otkupio, utegao i sada se u njoj nalazi hostel-kaže da ima preko hiljadu poseta godišnje
-pravosalvni deo-ovde su kuće građene velike, svi članovi porodice bili su na jednom mestu...


Možda ću vas zatrpati slikama, ali ovo je zaista mali deo onoga što bih da podelim sa vama.
Trgovina ručno izrađivanim predmetima od zlata, srebra i bakra razvijala se još u doba Rima i Vizantije . Početkom srednjeg veka je grad Kratovo bio značajan rudarski i trgovački centar, sa kolonijom trgovaca iz Dubrovnika. Uz lokalno stanovništvo Kratova, trgovce iz Dubrovnika, ovde su živeli i rudari Sasi, baveći se eksploatacijom ruda olova, cinka, srebra, zlata, bakra i gvožđa iz kratovačkih rudnika. Kovnica novca u Kratovu je od nastanka bila druga po veličini u Otomanskom carstvu, posle Novog Brda, koja je radila najverovatnije od poslednje decenije 15. veka, kao i tokom prvih šest decenija 16. veka. Intenzivna eksploatacija i prerada ruda je trajala i tokom turskog osvajanja, a u periodu od 16. do 18. veka su ovde kovani srebrnjaci. Pored finansijskog značaja, posebna pažnja je posvećivana radnicima u kovnici novca koji su uglavnom živeli u mahali zlatara i mahali kovnice novca, tokom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog.



da li ste znali da kantari na sebi mogu imati oznake različitih religijskih zajednica..tako su ovde okačani jevrejski, muslimanski i hrišćanski kantar

kalupi za cipele

kuća mletačkih trgovaca, danas hostel

kuća pravoslavaca
Obišli smo i crkvu, koja je pravljena za sve vere. Ovde ima i  pravoslavnih, katoličkih, jevrejskih i muslimanskih oznaka....
U svakom slučaju, čak i kao niste ljubitelj arhitekture, ovaj grad imaće šta da ponudi, ako ništa drugo, lokalnom specijalitetu punjenom suvim mesom, sigurno nećete odoleti.

You Might Also Like

0 коментара

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.

Instagram