Dvorac Hunedoara

7/17/2018

Dvorac Hunedoara ili zamak Korvin ili Hunjadi-možete ga naći pod svim ovim imenima.
Nalazi se u Transilvaniji u centralno-zapadnoj oblasti Rumunije. Spada u jedno od sedam čuda Rumunije (vidi ovde), a inače se ubraja u najveće dvorce Evrope.

Dvorac kao iz priča o zmajevima i vitezovima, čije se masivne zidine sa gotskim elementina dižu visoko iznad tla, nastao je na mestu nekadašnjeg rimskog utvrđenja. To prvo utvrđenje imalo je elipsoidni oblik, isa zidovima debljine oko 2m.
Janjoš Hunjadi, pokrenut trendom pretvaranja starih gradova u dvorce, kreće sa obnovom 1440 godine.

Odbrambene kule, gotski tornjevi, pokretni mostovi, sve su to bili noviteti u vojnoj arhitekturi Transilvanije. 
Najzanimljivija građevina toga doba je kapela koja se nalazi na istočnoj strani dvorca, i nekada je bila pravoslavna, kasnije je postala katolička. Iz ovog perioda je i Dvorana vitezova, pravougaonog oblika, sa tavanicom urađenom od gotskih svodova. Monumentalnost te dvorane, sa prozorima ukrašenim vitražima  i gotskim  krstatim svodovima budi pažnju.





Prema nekim teorijama Hunjadi je u dvorcu držao zatočenog Vlada Cepeša, kada je ovaj svrgnut sa vlasti i on je u dvorcu proveo čitavih sedam godina, što je rezultiralo njegovim ludilom.Ova teorija nikada nije potvrđena, ali je doprinela popularnosti dvorca.
Mala digresija-Janoš Hunjadi je u našoj istoriji poznat zbog Bitke na Dunavu koja se odigrala 14.07.1456. godine kada su mađarske snage teško porazile tursku flotu. Ovom pobedom Janoš Hunjadi je obezbedio mir na jugoistočnim granicama Ugarske narednih 70 godina. Tri nedelje posle pobede u okolini Beograda izbila je kuga od koje je i sam oboleo i preminuo. U toku primpreme za ovu bitku i za vreme njenog trajanja papa Kalist III je naredio da crkvena zvona svakoga dana u podne pozivaju sve vernike na molitvu za pobedu hriščana. Obzirom da ta naredba nije nikada povučena i do dan danas na svim hrišćanskim crkvama se oglašavaju podnevna zvona.
U ovom periodu postojale su i podzemne tamnice, koje možete obići u dvorcu, i čak videti i neke od vidova mučenja, od kojih se meni, iskreno, okrenulo u želucu. 
Kaže se da je zatvor čak imao medvjeđu jamu, gdje su zatvorenici bacani nakon što su služili svojoj svrsi. Nju na sreću, nisu restaurirali.


U okviru dvorišta nalazi se bunar. Pored njega je postavljena tabla sa pričom kako je bunar iskopan. Tri turska zarobljenika kopala su tunel kroz stenu 15godina, duboko 28m, uz obećanje tadašnjeg vlasnika dvorca Jovana Hunaedoare da će dobiti slobodu kada pronadju vodu. Umeđuvremenu, Džon je umro, a njegova supruga nije ispoštovala njegove reči, i naredila je da zarobljenike ubiju kada je voda nadjena.
Oni su na zidu pored fontane ostavali svoje poslednje reši kao neku vrstu kletve. I zaista, pored fontane postoji natpis na staro arapskom....
Dvorac je postao jedan od najlepših dvoraca u Evropi, zahvaljujući Janoševom sinu, Mateji Korvinu, a potom su ga nasleđivali različiti prinčevi.



U 16.veku nije bilo značajnih intervencija na dvorcu, a zatim ga u 17.veku princ Bethlen prilagođava svojim potrebama i civilnoj arh, pa uništava mnoge gotske elemente.
Dvorac je služio kao letnjikovac vlastelina sve dok ga 1724 nisu zauzeli Habsburgovci.  Tada je zamak usred nekorišćenja počeo da propada i niko nije stanovao u njemu sve do njegovog pretvaranja u muzej. Prilikom restauracije, dodati su neki kitnjasti gotski elementi kako bi se povećao taj veličanstveni efekat, tako da sadašnji izgled ne odgovara baš istorijskom.
Treba napomenuti, da je u komunističko doba, pored dvorca napravljena fabrika gvoždja i da se njeni ostaci vide i danas. E sad, ako zažmurite na jedno oko, zanemarićete ove ružne građevine i uživaćete u lepoti dvorca.

Prilaz dvorcu je preko velikog nekada pokretnog mosta na impozantnim kamenim stubovima, preko reke Zlatesti.
Sam zamak ima 42 prostorije, 2 platforme i izgrađen je na površini od 7000 metara kvadratnih.Danas su tu Galerija, Kula buzdovana, Viteška dvorana, Dvorana Saveta, Kapela. Raskošna dvorana zamka, Viteška dvorana može da ugosti i do 300 gostiju. Dvorac nema neke bogate zbirke, čak je prilično siromašan po tom pitanju, ali je i spoljačnjost i unutrašnjost impozantna, pa to privlači reke turista odasvud.


Radno vreme dvorca možete proveriti na njihovom zvaničnom sajtu (vidi ovde), a karta nas je koštala 6E po osobi.



You Might Also Like

0 коментара

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.

Instagram